BANATSKI KULTURNI CENTAR
BANAT CULTURAL CENTER, BANATER KULTURZENTRUM
Konkurs za objavljivanje tri prve knjige mladih autora iz Kikinde, Srbije i dijaspore 2024.
Banatski kulturni centar na Novosadskom sajmu knjiga 18–25. marta
Banatski kulturni centar biće jedan od izlagača na predstojećem Novosadskom sajmu knjiga u periodu od 18. do 25. marta 2024. godine gde će izložiti oko 50 novih naslova objavljenih u periodu između dva sajma.
Novosadski sajam knjiga održaće se u
Hali 1 Novosadskog sajma, gde će Banatski kulturni centar na svom štandu ponuditi više stotina naslova, dok će odabrani naslovi biti na popustu i do 40%. Ulaz na sajam
je besplatan.
Knjige sa sajamskim popustom mogu se poručiti putem sajta www.bkcknjige.rs ili telefonom 069/783-155 u periodu od 12. do 26. marta.
BKC redovno izlaže na Novosadskom sajmu od 2009. godine i do
sada je objavio oko 650 naslova u oblasti književnosti, umetnosti, nauke,
publicistike, na preko 15-ak jezika, autora iz više od 20 država sveta.
Između dva sajma Banatski kulturni centar poneo je više nagrada: Specijalno priznanje Beogradskog sajma knjiga za „Izabrana zenitistička dela“ (1. kolo u 8 tomova), Zahvalnicu Matice srpske za saradnju, pomoć i podršku Matici srpskoj u 2023. godini, „Književno pero“ Hrvatskog književnog društva Radovanu Vlahoviću za dugogodišnje književno stvaralaštvo, promicanje međunarodne kulture i suradnje između pojedinaca i društava za 2023. godinu, Specijalnu nagradu „Raša Popov” Radovanu Vlahoviću za uzuzetan doprinos književnosti i afirmaciji mladih autora.
IZ PROTEKLE PRODUKCIJE IZDVAJAMO
Izabrana zenitistička dela – Priznanje
Beogradskog sajma knjiga
U protekloj
godini izdavački poduhvat „Izabrana zenitistička dela” (1. kolo u 8 tomova)
nagrađen je SPECIJALNIM PRIZNANJEM BEOGRADSKOG SAJMA KNJIGA koji je Banatski
kulturni centar zajednički objavio sa Kulturnim centrom Vojvodine
„Miloš Crnjanski”. Izabrana dela sadrže knjige zenitističkih autora Ljubomira
Micića, Ivana Gola, Boška Tokina i Branka Ve Poljanskog, sa
komentarima – 25 novih tekstova iz pera 12 saradnika.
„Bapa“ na francuskom
Između dva
sajma, objavljen je prevod romana „Bapa“ Radovana Vlahovića na francuski jezik
(prevela Tamara Balaž). „Bapa“ je do sada preveden i na mađarski, slovački, rumunski i
makedonski. Roman Bapa je početak
banatske epopeje Radovana Vlahovića koja je do sada dobila još dva nastavka:
romane 1934. i Mučenici. Nastaviće se...
Raša Popov u ediciji „Banat“
Dr Bojana
Popović priredila je knjigu intervjua sa Rašom Popovim pod nazivom „Mokrinski
čarobnjak“. „Popov u
intervjuima govori o različitim temama, pre svih o svom televizijskom iskustvu
i radu na radiju, zatim često priča i o detinjstvu i o Beogradu u koji se
preselio kako bi završio studije književnosti, ili o svom stvaralaštvu, ali i o
položaju umetnika u tadašnjoj Jugoslaviji i kasnije u Srbiji.“ (Bojana Popović)
„Brana“ Milana Micića
... Brana, obogaćena ilustracijama Senke Vlahović,
više je pesnička knjiga nego zbirka pesama ili poema. Nju čini dvadeset i jedno
lirsko, tipično ljubavno pesničko delo sa zajedničkom temom prvog susreta
lirskog subjekta i naslovne Brane. (Lazar Bukumirović)
„L’imun. Isceđen” Predraga Markovića
Gramata Pesničke
republike za 2022. godinu, na osnovu konkursa Propuštena
prilika – za najbolju nenagrađenu knjigu objavljenu u
poslednjih pola veka, pripala je Predragu Markoviću za
njegovu prvu knjigu L’imun. Isceđen (Književna omladina Srbije,
Beograd 1982). Ovo izdanje knjige objavljeno je kao nagrada autoru povodom
dodeljivanja Gramate. „Subjekat zbirke okružen
je neprijateljski raspoloženom okolinom i predmetima u njoj. No, on nije
pasivan posmatrač i statičan poput objekta, već je aktivan učesnik u
kreiranju poruka koje iskorak iz tradicionalnih prostora lirske poezije
nudi.“ (Andrea Beata Bicok)
Knjige
kao nagrade na konkursu „Bogdan Čiplić“ i
„Prva knjiga“
Na
osnovu konkursa za Nagradu „Bogdan Čiplić” objavljene su knjige: „Pozorišne
priče (od srednjeg veka do dubrovačke drame)“ Milene
Kulić i „Dve izrazito različite novele“ Ivana Pravdića. Na
osnovu Konkursa „Prva knjiga” u saradnji sa Gradom Kikinda
objavljene su knjige mladih autora do 35 godina: „Nebo
su razgažene cipele“ Uroša Pavlova, „Beznađe“
Nine Katane i „Sve junake po imenu znadem: atribucija junaka u pesmama Tešana
Podrugovića“ Milivoja Bajšanskog.
Marica Šljukić: „Tezga pokraj puta”
(u
zajedničkom izdanju BKC-a i Filozofskog fakulteta Novi Sad)
„Naučna monografija „Tezga pokraj puta:
sociološka analiza karakteristika i položaja malih proizvođača na srpskom
tržištu hrane” predstavlja bogati naučni, prije svega sociološki doprinos
Sociologiji sela koji se ogleda, ne samo u pogledu značaja istražene teme, nego
i u vrlo vještom, nadahnutom i stručnom pristupu zadatoj temi koja može imati
nemjerljiv doprinos u kreiranju budućih strateških dokumenata razvoja malih
proizvođača hrane, kao i načina njihovog pozicioniranja u lokalnim i globalnim
tržišnim odnosima.“(Prof. dr Ranka Perić Romić)
Poezija Dušana
Radaka „Krevet-zmija i mala Prosvetina enciklopedija”
„U ovoj knjizi vidimo presek kroz dosadašnje
Radakovo stvaralaštvo, kao i nove pesme koje nisu lišene onoga što je
pesnikova osobenost, ali ipak predstavljaju još jednu – novu fazu. U
svakom slučaju, Dušan Radak je svoje mesto u istoriji književnosti već odavno
obezbedio.“ (Simon Grabovac)
„Narodni muzej Zrenjanin 1911–2021”
Kapitalno
delo u izdanju Narodnog muzeja Zrenjanin i BKC-a, na preko 700 strana punog
kolora, čiji je urednik dr Filip Krčmar, „Narodni muzej Zrenjanin 1911–2021”, objavljeno je povodom
jubileja 110 godina od osnivanje muzeja.
Još izdvajamo
Pored navedenih knjiga, iz produkcije
u proteklih godinu dana izdvaja se monografija „Evropski fejsbuk pesnički
festival: 10 godina“ Radovana Vlahovića, poezija Dragana Pop Dragana, Radeta
Ćosića, Gorana Blagojevića, Nike Jasne Đukić, knjiga kritika Milana Živanovića,
proza Davora Radulja, Predraga Stanaćeva, Danijele Milosavljević...
IZDANJA IZMEĐU SAJMOVA 2023. I 2024. GODINE
Piroška Budišin: „Draga moja, da ti kažem“
Zahvalnica Matice srpske uručena Radovanu Vlahoviću
Predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić uručio je Zahvalnicu Matice srpske Radovanu Vlahoviću u okviru Dana dobrotvora Matice srpske 25. 12. 2023. u Novom Sadu.
Dobitnici Gramata PESNIČKE REPUBLIKE 2023.
VIŠE
O DOBITNICIMA NAGRADA
Gramata Đorđu Pisarevu
Gramata Pesničke republike za propuštenu priliku – za knjigu koja
je objavljena u poslednjih 50 godina a nije bila nagrađena, pripala je književniku Đorđu Pisarevu za delo „Knjiga gospodara
pričaˮ, Vidici, Beograd, 1985.
Đorđe Pisarev (1957, Vizić) je srpski prozni pisac,
esejista, dramaturg, književni kritičar i novinar. Diplomirao Jugoslovensku i opštu književnost
na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Urednik je „Nedeljnog Dnevnika“ i zamenik
glavnog i odgovornog urednika „Dnevnika”.
Bio je glavni
urednik časopisa „Polja”, urednik „Glasa omladine”, urednik kulturne rubrike
„Dnevnika”, Prve knjige Matice srpske, Srpskog književnog magazina, edicije
Nova proza u „Prometeju”. Zastupljen u tridesetak antologija
i izbora srpske priče. Autor je preko 30
knjiga (romani, priče, eseji). Njegove drame su izvođene na više scena.
Prevođen je na brojne svetske jezike. Član udruženja SKD, DNK, DKV.
Nagrade: „Borislav Pekić“, „Laza
Kostić“, „Stevan Pešić“, „Karolj Sirman“, „Stanislav Lem“, Plaketa „Sima
Cucić“, Nagrada za najbolju knjigu godine za decu Novosadskog sajma knjiga, DKV
za knjigu godine, Pokrajinski fond kulture – knjiga godine, Medalja za ukupno
stvaralaštvo KCV „Miloš Crnjanski“.
Živi
i radi u Novom Sadu.
Gramata
Jovici Aćinu
Gramate Pesničke republike za životno delo pripala je književniku Jovici
Aćinu.
Jovica Aćin (1946, Zrenjanin) srpski je esejista,
pripovedač i prevodilac.
Bio je urednik lista Student, časopisa Delo, Književna
reč, Gradac, i
izdavačkih kuća Rad, Službeni glasnik... Uprkos političkim pretnjama i
zabranama, priredio je prvo izdanje u Srednjoj i Istočnoj Evropi Solženjicinove
knjige Arhipelag Gulag.
Objavio je preko 20 knjiga priča i eseja. Priče i eseji
zastupljeni su mu u nizu srpskih i stranih antologija, časopisa i zbornika u
Srbiji, ali i u Francuskoj, Italiji, Španiji, Engleskoj, Kanadi, Rusiji,
Poljskoj, Ukrajini, Vijetnamu, Sloveniji, Makedoniji, Bugarskoj, Mađarskoj,
Grčkoj...
Preveo je na srpski više od četrdeset klasičnih i novijih književnih i filozofskih dela
sa nemačkog, francuskog i engleskog jezika. Između ostalog preveo je sabrana
dela Franca Kafke.
O njegovom književnom delu priređeni su temati u časopisima Reč,
Polja, Ulaznica i Braničevo. Monografsku studiju o
njegovom esejističkom delu napisao je dr Svetislav Jovanov, Jeretik
u oltaru. Tekstovi o
Aćinu nalaze se u autorskim knjigama na desetine eminentnih književnika. O
njegovim radovima objavljeno je i stotinak studija, osvrta i prikaza u
književnim časopisima, listovima, dnevnoj i nedeljnoj štampi, na radiju i
televiziji. Svojevrsni esej za sebe, napisali su mu profesor Sreten Marić, Ivan
Lovrenović (Sarajevo), Ljubomir Simović i Jovan Hristić.
Dobitnik je prestižnih priznanja: Nagrada
„Milan Bogdanović”, Nagrada „Pavle Marković Adamov”, Nagrada „Ivo Andrić”,
Nagrada „Dušan Vasiljev”, Nagrada „Stanislav Vinaver”, Nagrada „Karolj Sirmai”,
Nagrada „Stevan Pešić”, Nagrada „Todor Manojlović”, Andrićeva nagrada, Nagrada
„Zlatni suncokret”, Njegoševa nagrada, Nagrada „Stanislav Lem”, Nagrada
„Milovan Vidaković”, Nagrada „Laza Kostić” i dr.
Član je Srpskog književnog društva. Živi i radi u Beogradu.
Gramata
Mariji Šimoković
Gramate Pesničke republike za poetsko književno stvaralaštvo pripala je Mariji Šimoković.
Marija
Šimoković (1947. Subotica) je
pesnik, prozaista, esejista i prevodilac. Bavila se i pisanjem za pozorište,
filmskih scenarija i novinarstvom. Studije filozofije, smer estetika i etika,
završila na Beogradskom univerzitetu.
Objavila
je trinaest knjiga poezije. U srpskoj periodici je objavila više desetina
članaka i eseja. Dve njene knjige prevedene su na mađarski jezik.
Dobitnica
je više priznanja: Prva nagrada na jugoslovenskom festivalupoezije mladih u
Vrbasu, Nagrada za knjigu godine Društva književnika Vojvodine, dva puta je dobitnica nagrade „Dr
Ferenc Bodrogvari“ za stvaralaštvo, Nagrada „Branko Miljković“ za najbolju
knjigu pesama, Nagrada Gradske
biblioteke u Subotici za najbolje zavičajno ostvarenje, „Zmajeva nagrada“
Matice srpske i Nagrada „Stevan Pešić“.
Živi
i radi u Beogradu.
Gramata Pesničke republike za doprinos međunarodnoj saradnji između
Srbije i Italije pripala je Mili Mihajlović.
Dr Radmila
(Mila) Mihajlović, istoričar, komunikolog, umetnik, novinar,
prevodilac. Diplomirala je u Rimu na Konzervatorijumu „Santa Ćećilija“, odsek solo pevanja. Magistrirala je
u Beogradu
na Fakultetu muzičkih umetnosti. Doktorirala je
na Fakultet za
kulturu i medije u Beogradu na temu „Kulturno pamćenje tršćanskih Srba“.
Odlukom Ministarstva prosvete Republike Srbije, stekla je
zvanje naučnog saradnika humanističkih nauka. Član je UKS-a, UNS-a.
Autor je preko deset naučnih knjiga od kojih su neke
prevedene na strane jezike. Svečanim predstavljanjem njene knjige „Za srpsku
vojsku – jedna zaboravljena priča“ u izdanju italijanskog Generalštaba oružanih
snaga, država Italija je zvanično otvorila obeležavanje 100 – godišnjice od
početka Prvog svetskog rata.
Dobitnik je Nagrade Grada Zrenjanina, Specijalne nagrade
žirija italijanske književne nagrade „Čeruljo“, Priznanja UKS „Blagodarje“,
Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, Povelje „Rastko Petrović“ za
najbolje prozno delo godine, Srebrne medalje za zasluge predsednika Republike
Srbije.
Predrag Stanaćev: „Bibliotekar i druge priče”
Edicija: PROZA
288 str, broš. povez, 13 x 21 cm, 2023. god.
ISBN 978-86-6029-632-2